Jerlagić: Slogan Stranke za BiH će biti "Proboj", vlast ne želi da građani vjeruju svojim očima!
Kako komentarisete aktuelnu situaciju u vezi izmjena Izbornog zakona? Već mjesecima nema pomaka među akterima na vlasti, a čak se i prijedlog opozicionih DF i SDP odbija. Šta je po Vama rješenje za izmjene Izbornog zakona?
Pričom o izmjenama izbornog zakona se u stvari spinuje potreba za izmjenom Ustava BiH i davanje mogućnosti svim građanima u Bosni i Hercegovini da biraju i da budu birani. Ovim spinom Dragan Čović, HDZ BiH i HNS pokušavaju uvesti dvije vrijednosti glasa pojedinih građana u BiH. Za mene su ta nastojanja samo nastavak ostarivanja ratnih ciljeva mirnim putem i težnja ka etnonacionalnoj podjeli BiH. Ovdje na djelu imamo uporne pokušaje dvojca Čović-Dodik, ali i nekih drugih političara da pažnju javnosti skrenu s presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Ilijas Pilav i Zornić.
Pokušaji da se diskvalificiraju građanska prava, a uvede sistem etnonacionalnih ekskluziviteta u izborni sistem, predstavlja rušenje države i jednog od temelja njenog postojanja Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Svako pristajanje na takve izmjene Izbornog zakona, koji je poslije Ustava najvažniji zakonski akt jedne države, predstavljao bi izdaju i njeno rušenje i proizveo bi nesagledive posljedice opasne po mir i stabilnost države.Imajući u vidu sve naprijed navedeno nema mogućnosti za neke bitne promjene Izbornog zakona, a da se prije toga ne izvrše izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i iz njega uklone diskriminirajuće norme, a vezane za presudu Sejdić-Finci.
Najavili ste kandidaturu za Predsjedništvo BiH. Šta biste promijenili ukoliko bi bili izabrani kao bošnjački član Predsjedništva?
Moj koncept će počivati na nekoliko bitnih stvari. To su prije svega politička stabilnost i pravna sigurnost. To je nulta osnova za privlačenje stranih investicija. Tu je naravno i zalaganje za ulazak u NATO, jer bez NATO-a nema prijeko potrebne sigurnosti za ulazak stranog kapitala u BiH. A to su nova radna mjesta za mlade ljude i njihovog ostanak u BiH. Jedan od koncepata će biti i istrajavanje na ''4K'' – kompromis, konsenzus, koegzistencija i kooperativnost. Gajiti integrativne, a ne dezintegrativne ideje i politike. Bošnjaka je najviše u Bosni i Hercegovini. Ne možemo govoriti da su samo drugi krivi ako nešto nije dobro u BiH. Moramo se pogledati u ogledalo i prihvatiti samokritiku. Odgovorni smo i za dobro i loše stanje u Bosni i Hercegovini. Imamo mnogo toga za popraviti. Generalno vratiti institut konkursa i MERIT sistema u društvo. Jednostavno građani su izgubili volju za natjecanjem, za utakmicom, jer znaju da za sve prolazi podobnost, a ne sposobnost.
To je stvorilo je nevjerovatnu apatiju i bezvoljnost. Reforme DA, ali istinske. Počevši od istinskog registra boraca, pa do drugih reformi u Bosni i Hercegovini. To želimo promijeniti. I slogan Stranke za BiH će biti "PROBOJ", kao kratica probosansko – hercegovačkog jedinstva, ali u stvari i PROBOJ iz obruča beznađa, bijede, siromaštva, kriminala, korupcije, nepotizma, lažnog morala... Proboj definira ofanzivnu filozofiju, igru bijelim figurama. Mislim da je dosta bilo zatvorenih ''sicilijanki'' i defanzive u našem društvu. Našoj ogromnoj i jednoj od najbrojnijih dijaspora u svijetu dati mjesto koje joj pripada. Danas to nije tako. Trebamo znati da je modernu Južnu Koreju izgradila njena dijaspora. Nastavak borbe za državnu imovinu kao tapiju Bosne i Hercegovine. Tu leži ogromni kapital i put za izlazak iz krize. Poštivanje susjeda, ali i korektno, pa ako hoćete i pravnim,a ne političkim putem rješavanje teških pitanja. Pitanje granice sa Srbijom i Hrvatskom, pitanje hidroelektrana na Drini, pitanje pasivnog podbilansa sa obje susjedne države. (Dopustite mi da pojasnim svakome od nas šta je pasivni podbilans. To su između ostalog ona odmarališta i hoteli u kojima su naši radnici godinama ljetovali preko društvenog standarda, a sada je neko na to bacio oko i čuva za sebe.) Što kažu čist račun, duga ljubav.Praviti mostove, prijateljstva i partnerstva sa više dokazanih prijateljskih država u svijetu, kako na zapadu, tako i na istoku.
Šta najviše zamjerate trenutnoj vlasti?
Prije svega lažna obećanja i ponašanje po sistemu ''vjerujete li vi nama ili svojim očima''. Puna su im usta nekih reformi, te tzv. reformske agende, a građani sve lošije i lošije žive. Netransparentna politika Vijeća ministara u vezi Upitnika Evropske komisije. To moraju biti javni dokumenti, jer se tiču svih građana BiH, a ne šačice pojedinaca koji na tome grade političku karijeru kod međunarodne zajednice. Vrhunac je dostava podataka o međunarodno nepriznatom popisu iz entiteta RS sa umanjenjem 58.000 Bošnjaka. Također imenovanja i postavljenja isključivo podobnih i nekompetentih ljudi sa sumnjivo stečenim kvalifikacijama i zvanjima. Sve su to neki kvazi doktori nauka sa kvazi univerziteta i kvazi naziva univerziteta. Spominju neke silne strane investicije, a zvanični podaci govore suprotno. Ono u čemu prednjače su zaduženja kod MMF-a. Stranka za BiH je u mandatu 2006 – 2010. godina (kada su je svi bjesomučno napadali i rušili) donijela više stranih investicija, nego što su nas ovi danas, koji vladaju, zadužili kod MMF-a. Brojevi donešenih zakona u parlamentima se mjere jedinicama, a nikako deseticama ili stoticama i najčešće su pritisak nekih drugih međunarodnih faktora, a ne potrebe za boljim životom građana ili ne daj Bože ispunjenja njihovih lažnih obećanja. Naravno, da ne spominjemo pojam samokritika isl. Za sve loše, po njima je uvijek odgovorna druga strana.
Kako ocjenjujete politiku Srbije i Hrvatske prema BiH?
Mada bih htio i volio da je drugačija, na žalost moram reći da je uglavnom licemjerna i dvolična. Sa jedne strane čujemo da su spremni na jačanje dobrosusjedskih odnosa, a onda čim se dotaknemo bilo koje ''vruće'' teme, odmah se mijenja ploča i dižu se tenzije. To je slučaj sa priznanjem genocida u BiH, rijekom Drinom kao granicom između dvije države ili dogovorom oko hidroelektrana na rijeci Drini u slučaju Srbije. Sa Hrvatskom sporovi oko granice, oko Pelješkog mosta, oko bosanskohercegovačke imovine i nekretnina u Hrvatskoj, pasivnom podbilansu itd. Vrlo je malo iskrenosti i želje za unapređenjem odnosa, a puno želje za miješanje u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine
Kakav je vas stav o usvojenom zakonu o akcizama? Građani sada strahuju da će nakon goriva doći do lančanog poskupljenja?
Smatram da do njega nije trebalo ni doći. Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal u državnoj imovini koji se mjeri desetinama milijardi maraka i koji je mogao biti iskorišten kao kolateral za privlačenje stranih investitora, da po modelu koncesije ili BOT modelu investitori grade, koriste i vrate Bosni i Hercegovini to javno dobro. Također i model privatno javnog partnerstva je uz ove državne kolaterale mogao rješavati pitanje izgradnje auto puteva. I na kraju, u velikom dijelu BiH se mogu graditi brze ceste, jer su znatno jeftinije, a ne skupi autoputevi za državu koja ima registrovanih preko 30.000 golfova 2. Pitanje je za koga ih prave, osim ako ne žele da imaju ličnu korist od tako velikh investicija, a da će neko drugi vraćati te kredite ili će nastupiti zadnja faza MMF scenarija – prodavanje ''porodičnog srebra'' (elektroprivrede i telekomi) da se namire dugovi!!! Naravno da će doći do lančanih poskupljenja, jer je gorivo jedan od najbitnijih ulaznih parametara. A deset posto poskupljenja nije malo. To će građani osjetiti na svojoj potrošačkoj korpi.
Šta bi po vama trebao biti prioritet u ekonomskom smislu, kako izaći iz krize?
Po meni to je uzajamna veza političko ekonomskog karaktera. Put u NATO donosi stabilnost i sigurnost. Rumunija, Bugarska, Madžarska i Češka su gotovo za 100 % povećale udio stranih investicija kada su postale članice NATO-a. To će privući strane investicije u nove tvornice i nova radna mjesta, prvenstveno za mlade ljude. Naravno ulaganje u energetski sektor jer imamo prirodne resurse, ugalj, vodu, vjetar i sunce, drvnu i metalnu industriju, poljoprivredu jer je kvalitetnija naša ''kontaminirana'' zemlja nego nečija organska, ruralni razvoj i turizam.
U posljednje vrijeme se spominje i mogućnost uvođenja akciza na električnu energiju. Zakon je u pripremi. Je li to neophodno i kako će se odraziti na standard građana?
Po meni to je još jedan harač na građane Bosne i Hercegovine i ne vidim nikakvog razloga za takvo nešto. To su prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine. To pokazuje nemoć ljudi koji su na vlasti da na drugi način osiguraju punjenje megalomanskih budžeta i umjesto da krenu u smanjenje i tesanje troškova na tim napuhanim helio balonima od budžeta, oni izmišljaju nove namete građanima Bosne i Hercegovine. Sramno!
Pričom o izmjenama izbornog zakona se u stvari spinuje potreba za izmjenom Ustava BiH i davanje mogućnosti svim građanima u Bosni i Hercegovini da biraju i da budu birani. Ovim spinom Dragan Čović, HDZ BiH i HNS pokušavaju uvesti dvije vrijednosti glasa pojedinih građana u BiH. Za mene su ta nastojanja samo nastavak ostarivanja ratnih ciljeva mirnim putem i težnja ka etnonacionalnoj podjeli BiH. Ovdje na djelu imamo uporne pokušaje dvojca Čović-Dodik, ali i nekih drugih političara da pažnju javnosti skrenu s presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Ilijas Pilav i Zornić.
Pokušaji da se diskvalificiraju građanska prava, a uvede sistem etnonacionalnih ekskluziviteta u izborni sistem, predstavlja rušenje države i jednog od temelja njenog postojanja Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Svako pristajanje na takve izmjene Izbornog zakona, koji je poslije Ustava najvažniji zakonski akt jedne države, predstavljao bi izdaju i njeno rušenje i proizveo bi nesagledive posljedice opasne po mir i stabilnost države.Imajući u vidu sve naprijed navedeno nema mogućnosti za neke bitne promjene Izbornog zakona, a da se prije toga ne izvrše izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i iz njega uklone diskriminirajuće norme, a vezane za presudu Sejdić-Finci.
Najavili ste kandidaturu za Predsjedništvo BiH. Šta biste promijenili ukoliko bi bili izabrani kao bošnjački član Predsjedništva?
Moj koncept će počivati na nekoliko bitnih stvari. To su prije svega politička stabilnost i pravna sigurnost. To je nulta osnova za privlačenje stranih investicija. Tu je naravno i zalaganje za ulazak u NATO, jer bez NATO-a nema prijeko potrebne sigurnosti za ulazak stranog kapitala u BiH. A to su nova radna mjesta za mlade ljude i njihovog ostanak u BiH. Jedan od koncepata će biti i istrajavanje na ''4K'' – kompromis, konsenzus, koegzistencija i kooperativnost. Gajiti integrativne, a ne dezintegrativne ideje i politike. Bošnjaka je najviše u Bosni i Hercegovini. Ne možemo govoriti da su samo drugi krivi ako nešto nije dobro u BiH. Moramo se pogledati u ogledalo i prihvatiti samokritiku. Odgovorni smo i za dobro i loše stanje u Bosni i Hercegovini. Imamo mnogo toga za popraviti. Generalno vratiti institut konkursa i MERIT sistema u društvo. Jednostavno građani su izgubili volju za natjecanjem, za utakmicom, jer znaju da za sve prolazi podobnost, a ne sposobnost.
To je stvorilo je nevjerovatnu apatiju i bezvoljnost. Reforme DA, ali istinske. Počevši od istinskog registra boraca, pa do drugih reformi u Bosni i Hercegovini. To želimo promijeniti. I slogan Stranke za BiH će biti "PROBOJ", kao kratica probosansko – hercegovačkog jedinstva, ali u stvari i PROBOJ iz obruča beznađa, bijede, siromaštva, kriminala, korupcije, nepotizma, lažnog morala... Proboj definira ofanzivnu filozofiju, igru bijelim figurama. Mislim da je dosta bilo zatvorenih ''sicilijanki'' i defanzive u našem društvu. Našoj ogromnoj i jednoj od najbrojnijih dijaspora u svijetu dati mjesto koje joj pripada. Danas to nije tako. Trebamo znati da je modernu Južnu Koreju izgradila njena dijaspora. Nastavak borbe za državnu imovinu kao tapiju Bosne i Hercegovine. Tu leži ogromni kapital i put za izlazak iz krize. Poštivanje susjeda, ali i korektno, pa ako hoćete i pravnim,a ne političkim putem rješavanje teških pitanja. Pitanje granice sa Srbijom i Hrvatskom, pitanje hidroelektrana na Drini, pitanje pasivnog podbilansa sa obje susjedne države. (Dopustite mi da pojasnim svakome od nas šta je pasivni podbilans. To su između ostalog ona odmarališta i hoteli u kojima su naši radnici godinama ljetovali preko društvenog standarda, a sada je neko na to bacio oko i čuva za sebe.) Što kažu čist račun, duga ljubav.Praviti mostove, prijateljstva i partnerstva sa više dokazanih prijateljskih država u svijetu, kako na zapadu, tako i na istoku.
Šta najviše zamjerate trenutnoj vlasti?
Prije svega lažna obećanja i ponašanje po sistemu ''vjerujete li vi nama ili svojim očima''. Puna su im usta nekih reformi, te tzv. reformske agende, a građani sve lošije i lošije žive. Netransparentna politika Vijeća ministara u vezi Upitnika Evropske komisije. To moraju biti javni dokumenti, jer se tiču svih građana BiH, a ne šačice pojedinaca koji na tome grade političku karijeru kod međunarodne zajednice. Vrhunac je dostava podataka o međunarodno nepriznatom popisu iz entiteta RS sa umanjenjem 58.000 Bošnjaka. Također imenovanja i postavljenja isključivo podobnih i nekompetentih ljudi sa sumnjivo stečenim kvalifikacijama i zvanjima. Sve su to neki kvazi doktori nauka sa kvazi univerziteta i kvazi naziva univerziteta. Spominju neke silne strane investicije, a zvanični podaci govore suprotno. Ono u čemu prednjače su zaduženja kod MMF-a. Stranka za BiH je u mandatu 2006 – 2010. godina (kada su je svi bjesomučno napadali i rušili) donijela više stranih investicija, nego što su nas ovi danas, koji vladaju, zadužili kod MMF-a. Brojevi donešenih zakona u parlamentima se mjere jedinicama, a nikako deseticama ili stoticama i najčešće su pritisak nekih drugih međunarodnih faktora, a ne potrebe za boljim životom građana ili ne daj Bože ispunjenja njihovih lažnih obećanja. Naravno, da ne spominjemo pojam samokritika isl. Za sve loše, po njima je uvijek odgovorna druga strana.
Kako ocjenjujete politiku Srbije i Hrvatske prema BiH?
Mada bih htio i volio da je drugačija, na žalost moram reći da je uglavnom licemjerna i dvolična. Sa jedne strane čujemo da su spremni na jačanje dobrosusjedskih odnosa, a onda čim se dotaknemo bilo koje ''vruće'' teme, odmah se mijenja ploča i dižu se tenzije. To je slučaj sa priznanjem genocida u BiH, rijekom Drinom kao granicom između dvije države ili dogovorom oko hidroelektrana na rijeci Drini u slučaju Srbije. Sa Hrvatskom sporovi oko granice, oko Pelješkog mosta, oko bosanskohercegovačke imovine i nekretnina u Hrvatskoj, pasivnom podbilansu itd. Vrlo je malo iskrenosti i želje za unapređenjem odnosa, a puno želje za miješanje u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine
Kakav je vas stav o usvojenom zakonu o akcizama? Građani sada strahuju da će nakon goriva doći do lančanog poskupljenja?
Smatram da do njega nije trebalo ni doći. Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal u državnoj imovini koji se mjeri desetinama milijardi maraka i koji je mogao biti iskorišten kao kolateral za privlačenje stranih investitora, da po modelu koncesije ili BOT modelu investitori grade, koriste i vrate Bosni i Hercegovini to javno dobro. Također i model privatno javnog partnerstva je uz ove državne kolaterale mogao rješavati pitanje izgradnje auto puteva. I na kraju, u velikom dijelu BiH se mogu graditi brze ceste, jer su znatno jeftinije, a ne skupi autoputevi za državu koja ima registrovanih preko 30.000 golfova 2. Pitanje je za koga ih prave, osim ako ne žele da imaju ličnu korist od tako velikh investicija, a da će neko drugi vraćati te kredite ili će nastupiti zadnja faza MMF scenarija – prodavanje ''porodičnog srebra'' (elektroprivrede i telekomi) da se namire dugovi!!! Naravno da će doći do lančanih poskupljenja, jer je gorivo jedan od najbitnijih ulaznih parametara. A deset posto poskupljenja nije malo. To će građani osjetiti na svojoj potrošačkoj korpi.
Šta bi po vama trebao biti prioritet u ekonomskom smislu, kako izaći iz krize?
Po meni to je uzajamna veza političko ekonomskog karaktera. Put u NATO donosi stabilnost i sigurnost. Rumunija, Bugarska, Madžarska i Češka su gotovo za 100 % povećale udio stranih investicija kada su postale članice NATO-a. To će privući strane investicije u nove tvornice i nova radna mjesta, prvenstveno za mlade ljude. Naravno ulaganje u energetski sektor jer imamo prirodne resurse, ugalj, vodu, vjetar i sunce, drvnu i metalnu industriju, poljoprivredu jer je kvalitetnija naša ''kontaminirana'' zemlja nego nečija organska, ruralni razvoj i turizam.
U posljednje vrijeme se spominje i mogućnost uvođenja akciza na električnu energiju. Zakon je u pripremi. Je li to neophodno i kako će se odraziti na standard građana?
Po meni to je još jedan harač na građane Bosne i Hercegovine i ne vidim nikakvog razloga za takvo nešto. To su prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine. To pokazuje nemoć ljudi koji su na vlasti da na drugi način osiguraju punjenje megalomanskih budžeta i umjesto da krenu u smanjenje i tesanje troškova na tim napuhanim helio balonima od budžeta, oni izmišljaju nove namete građanima Bosne i Hercegovine. Sramno!
Primjedbe
Objavi komentar