Hoće li Ustavni sud BiH danas staviti van snage Zakon o akcizama i vratiti cijene goriva na staro?
Javnosti u Bosni i Hercegovini danas bi trebalo biti poznato da li će Ustavni sud BiH staviti van snage odredbe usvojenih zakona te na taj način vratiti cijene goriva na iznose koji su bili prije usvajanja spornih zakona.
Naime, na dnevnom redu 108. plenarne sjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, zakazane za 15. i 16. februar 2018. godine, kao tačka dnevnog reda nalazi se Zahtjev devetnaest zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli su Mladen Bosić, Aleksandra Pandurević, Borislav Bojić, Nenad Lalić, Momčilo Novaković, Đorđo Krčmar, Željko Komšić, Damir Bećirović, Maja Gasal-Vražalica, Mensura Beganović, Hanka Vajzović, Saša Magazinović, Denis Bećirović, Mirsad Mešić, Senad Šepić, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović, Jasmin Emrić i Zaim Backović.
Apelacijom se traži da Ustavni sud BiH do donošenja svoje konačne odluke o setu zakona o akcizama donese privremenu mjeru, odnosno da do tada obustavi njihovu primjenu.
Ključna izmjena modifikovanog zakona o akcizama odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju putarine. Za zakon, odnosno povećanje akciza, glasala su 22 zastupnika, dok je 20 bilo protiv.
Za set zakona o akcizama, odnosno putarinama, glasali su zastupnici SDA, SNSD-a, SBB-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, dok su protiv bili članovi klubova zastupnika DF-a, SDS-a, Nezavisnog bloka, nezavisni zastupnik Đorđo Krčmar te zastupnici BPS-a i A-SDA.
Parlamentarci su u zahtjevu za ocjenu ustavnosti naveli da je Zastupnički dom PSBiH prekršio članove Ustava BiH koji se odnose na demokratska načela, nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH.
Posebno su istakli činjenicu da je Zastupnički dom PSBiH razmatrao set zakona o akcizama kao prijedlog Doma naroda PSBiH, a ne prijedlog Vijeća ministara BiH. Kako je navedeno, u ovom slučaju svjesno su učinjene brojne povrede Poslovnika Doma naroda PSBiH i Poslovnika Zastupničkog doma PSBiH. Parlamentarci su naveli i da je Dom naroda PSBiH preuzimanjem tri prijedloga zakona od stvarnog predlagača Vijeća ministara BiH preuzeo i funkciju izvršne vlasti, čime je narušena triparitetna podjela i nezavisnost vlasti u BiH.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Ustavni sud BiH informisan je i da je Parlamentarna skupština BiH usvojila različite tekstove dva zakona iz seta zakona o akcizama. Naime, sadržajno se razlikuju verzije zakona na bosanskom i hrvatskom jeziku od verzije zakona koja je napisana na srpskom jeziku. Riječ je o Zakonu o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
Naime, na dnevnom redu 108. plenarne sjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, zakazane za 15. i 16. februar 2018. godine, kao tačka dnevnog reda nalazi se Zahtjev devetnaest zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli su Mladen Bosić, Aleksandra Pandurević, Borislav Bojić, Nenad Lalić, Momčilo Novaković, Đorđo Krčmar, Željko Komšić, Damir Bećirović, Maja Gasal-Vražalica, Mensura Beganović, Hanka Vajzović, Saša Magazinović, Denis Bećirović, Mirsad Mešić, Senad Šepić, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović, Jasmin Emrić i Zaim Backović.
Apelacijom se traži da Ustavni sud BiH do donošenja svoje konačne odluke o setu zakona o akcizama donese privremenu mjeru, odnosno da do tada obustavi njihovu primjenu.
Ključna izmjena modifikovanog zakona o akcizama odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju putarine. Za zakon, odnosno povećanje akciza, glasala su 22 zastupnika, dok je 20 bilo protiv.
Za set zakona o akcizama, odnosno putarinama, glasali su zastupnici SDA, SNSD-a, SBB-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, dok su protiv bili članovi klubova zastupnika DF-a, SDS-a, Nezavisnog bloka, nezavisni zastupnik Đorđo Krčmar te zastupnici BPS-a i A-SDA.
Parlamentarci su u zahtjevu za ocjenu ustavnosti naveli da je Zastupnički dom PSBiH prekršio članove Ustava BiH koji se odnose na demokratska načela, nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH.
Posebno su istakli činjenicu da je Zastupnički dom PSBiH razmatrao set zakona o akcizama kao prijedlog Doma naroda PSBiH, a ne prijedlog Vijeća ministara BiH. Kako je navedeno, u ovom slučaju svjesno su učinjene brojne povrede Poslovnika Doma naroda PSBiH i Poslovnika Zastupničkog doma PSBiH. Parlamentarci su naveli i da je Dom naroda PSBiH preuzimanjem tri prijedloga zakona od stvarnog predlagača Vijeća ministara BiH preuzeo i funkciju izvršne vlasti, čime je narušena triparitetna podjela i nezavisnost vlasti u BiH.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Ustavni sud BiH informisan je i da je Parlamentarna skupština BiH usvojila različite tekstove dva zakona iz seta zakona o akcizama. Naime, sadržajno se razlikuju verzije zakona na bosanskom i hrvatskom jeziku od verzije zakona koja je napisana na srpskom jeziku. Riječ je o Zakonu o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
Primjedbe
Objavi komentar