DONOSIMO 7 NEPOZNATIH ČINJENICA O KIHANJU

Škaklja vas u nosu, duboko udahnete, zadržite dah, i tada A-A-A-Apciha! Kihanje je najčešći refleks kojim se rješavate neželjenih iritacija uzrokovanih prašinom, mačjom dlakom ili peludi i tako vaše tijelo sprečava da vam takve tvari dospiju u pluća.
No, mnogo je toaga još bitno reći o skromnom kihanju. Nastavite čitati kako biste saznali sedam nepoznatih činjenica o ovom uobičajenom fenomenu.

1. Sunce može potaknuti kihanje

Riječ je o fotosenzitivnom efektu kihanja, pri kojem naglo širenje zjenica šalje našem mozgu pogrešnu informaciju da se radi o iritaciji nosa, pa zato kihnemo ili nastavimo kihati.

Nije sunce jedino – bilo kakva jarka svjetlost može potaknuti lančanu reakciju kod nekoga tko je podložan fotosenzitivnom efektu kihanja.

Znanstvenici procjenjuju da je na svjetlost osjetljivo između 10 i 35 posto populacije, no budući da to nije štetno, to se stanje nije dalje proučavalo. Postoji tek mali broj studija u kojima se spominje kihanje zbog osjetljivosti na svijetlo, pa nije ni čudo da znanstvenici nisu sigurni zbog čega se to događa.

Neki smatraju da je riječ o anomaliji u parasimpatičkom živčanom sustavu, drugi da je svojstvo koje je ostalo tijekom evolucije, a švicarska studija iz 2010. godine smatra da to stanje pogađa dio populacije čiji mozak lakše reagira na podražaje.

2. Seks potiče kihanje

Da, kihanje nakon seksa je češća pojava nego što mislite. Istraživači nisu potpuno sigurni zašto do toga dolazi, no vjeruju da ima neke veze s parasimpatičkim živčanim sustavom, koji regulira otkucaje srca, probavni sustav, te tkiva i izlučevine povezane s uzbuđenjem.

3. Brzina kihanja bi vas mogla iznenaditi

1950-ih godina biolog s Harvarda, William Firth Wells procijenio je da se kihanje odvija brzinom od 100 metara po sekundi – to je više od 360 km/h! Iako danas Wellsova procjena djeluje pretjeranom, kihanje se zaista odvija velikom brzinom.







Tim znanstvenika iz Singapura je otkrio da takav podražaj putuje brzinom od 16 km/h. Nakon toga su voditelji „Razbijača mitova“ Jamie Hyneman i Adam Savage prihvatili izazov mjerenja brzine kihanja, najveća brzina podražaja koju su izmjerili bila je 56 km/h.

Jedan je razlog za toliki domet: voditelji „Razbijača mitova“ su mnogo veći, radi toga je njihovo kihanje mnogo snažnije od kihanja sitnih dobrovoljaca koji su sudjelovali u singapurskom istraživanju.

„Kada bi netko iz Sjeverne Amerike, gdje su ljudi mnogo veći i kršniji napravio isti eksperiment, moguće je da bi brzina podražaja bila još veća“, kaže koautor studije Julian Tang.

4. Nemoguće je kihnuti u snu



Jeste li se ikada zapitali zašto vas kihanje nikada nije probudilo? Odgovor je zbunio i znanstvenike.

Dok ležite, nosne membrane koje stvaraju sluz nateknu, zbog toga biste trebali biti osjetljiviji na čestice prašine koje se nađu u nosu. No tijekom REM faze sna – dubokog san tijekom kojega sanjate – svi mišići u tijelu, osim onih zaduženih za oči, su u suštini paralizirani.

To uključuje i mišiće koji su zaduženi za kihanje. Čak i kada niste u REM fazi sna, neuroni koji uzrokuju kihanje su potisnuti.

Dakle, iako je moguće kihnuti tijekom plitkog sna, mala je vjerojatnost da će se to dogoditi.

5. (Vjerojatno) ne biste mogli imati otvorene oči dok kišete

Svi koji su patili od alergije tijekom djetinjstva sjećaju se izrugivanja : „Pazi! Iskočit će ti oči od kihanja!“

Ipak, suprotno mudrolijama 10-godišnjaka – bez obzira na jačinu kihanja neće vam ispasti očne jabučice. (Ozbiljno, ovo su testirali i „Razbijači mitova“)

Zašto onda zatvaramo oči dok kišemo? To je samo refleks. Živci u vašem nosu povezani su sa živcima u očima, pa kad kihnete automatski zažmirite.

6. Kihanje ne uzrokuje preskakanje srca…

… ali ga usporava. Sjetite se što prvo učinite kada osjetite škakljanje u nosu: uzmete duboki udah i tada ga zadržite.

Taj duboki udah stegne prsne mišiće i poveća pritisak u plućima – sve to uspori dotok krvi do srca i trenutno snižava tlak i povećava broj otkucaja srca.







Kada ispustite zrak u velikom naletu, tlak vam se naglo povisi a otkucaji srca se uspore. Ta nagla promjena može djelovati kao da vam je srce stalo na trenutak, kažu istraživači, no kod većine ljudi ono samo malo uspori.

7. Morate staviti ruku na usta

Majka vam nije bez veze stalno napominjala da prekrijete usta dok kašljete ili kišete.
Istraživači s MIT-a, klasificirali su kihanje kao „višefazno vrtložno plutanje mjehurića“, što znači da sitne čestice koje izbacujete tijekom kihanja sadrže velik broj bakterija – koje ostaju u zraku mnogo duže nego što se prije smatralo.

Te male kapljice pljuvačke lebde poput pera na vjetru, sve dok ne slete na neko neočekivano mjesto (ili osobu) nekoliko trenutaka kasnije.