Ahimsa – temeljno načelo yoge i svake duhovne prakse!

U srži svakog ljudskog bića je nenasilje, a ljubav i mir nešto su čemu svaki čovjek teži neovisno o svom karakteru. 

Upravo načelo nenasilja ili ahimse jedno je od pet jogijskih moralnih principa – yama.

Drevni jogijski tekstovi kazuju kako svi mi potječemo iz istog ivora pa čineći zlo drugima činimo zlo samima sebi. 

Ahimsa se podjednako odnosi i na naše djelovanje, i na riječi, i na misli, čak i na našu prehranu! 

Riječ „himsa“ na sanskrtu znači „nasilno djelovanje“, dok „ahimsa“ znači upravo suprotno – nenasilno djelovanje, suosjećanje i miroljubiv odnos prema sebi, drugima i prirodi koja nas okružuje. 

No, da bismo imali takav odnos prema svemu što postoji, ahimsu u prvome redu trebamo primjenjivati u odnosu prema sebi. 

Jer ako ne poštujemo vlastito biće i život, možemo li uopće respektirati druge i suosjećati s njima?  

Ahimsa je načelo koje također isključuje svaki oblik nametanja ili forsiranja. 

Ako iskreno živite ahimsu, ona je vidljiva u svakom vašem postupku, svakoj vašoj riječi, u svakoj vašoj, čak i najintimnijoj misli. 

1. Ahimsa u jogi   

Vježbate li jogu, sigurno znate da izvođenje asana, baš kao i disanje, treba biti „mekano“ i nježno, s punom sviješću o granicama vašeg tijela. 

Primjerice, nikad se ne biste trebali „gurati“ u određeni položaj neovisno o tome jeste li fleksibilni ili ne. Primijenite li tu načelo ahimse, osjetit ćete granicu do koje vaši mišići i zglobovi mogu ići, koju prirodno nećete prijeći.     

No to, naravno, ne znači da sebi u vježbanju nećete postavljati izazove. Naravno da hoćete, jer jedino kroz njih možete rasti i napredovati, ali uz uvažavanje tjelesnih ograničenja. 

Ako ste na satu joge doživjeli ozljedu, to jednostavno znači da niste primjenjivali načelo ahimse. 

U tom slučaju ozljeda je bila jedini način da vas vaše tijelo upozori na vaš agresivan pristup.   

2. Ahimsa u prehrani

Kad je riječ o prehrani, ahimsa znači svjestan odabir vegetarijanstva ili veganstva jer oni isključuju bilo koji oblik nasilja prema živim bićima. 

Ako znamo kroz što sve prolaze životinje namijenjene uzgoju, možemo li uživati u takvoj „hrani“ i pritom sebe nazivati miroljubivim i nenasilnim bićem? 

Ne zaboravite da svaka životinja osjeća i bol, i tugu, i sreću - baš kao i mi, i jednako je šokirana i prestravljena pred nasilnom smrću – baš kao što bismo bili i mi sami.

Osim toga, brojna su istraživanja potvrdila koliko je vegetarijanski način prehrane dobar za vaše zdravlje, ali i za spas planeta.  

Želite li primijeniti načelo ahimse u prehrani, uvijek imajte na umu put i proces proizvodnje hrane koja se nalazi na vašem tanjuru.       

3. Ahimsa u odnosu prema drugima

Kad je riječ o našem odnosu prema drugima, ahimsa ne uključuje samo naše nenasilno djelovanje, odnosno postupke, nego i naše riječi i misli. 

Svi znamo da lijepa riječ i željezna vrata otvara, no isto tako znamo i da nas ružna riječ može raniti teže i bolnije nego bilo kakva fizička ozljeda. 

Stoga je izuzetno važno paziti na ono što govorimo ili barem dvaput promisliti prije nego što nešto kažemo, osobito ako smo ljutiti. 

Prakticirajte mindfulness u svakodnevnom životu, odnosno promatrajte svoje misli. 

Ako ne pridajete važnost negativnim mislima kad se pojave, one vas neće zaokupiti i tako nećete nauditi ni sebi ni drugima. 

Isto tako, jako je važno naučiti opraštati jer ako ne možete oprostiti sebi ili drugima za nešto što su učinili, to zamjeranje ćete poput otrova stalno nositi u sebi. 

A to je također oblik nasilja. 

4. Ahimsa - u samome srcu bitke

I Bhagavad-gita, najveće djelo indijske književnosti i duhovnosti, iako u središtu radnje ima junaka koji se sprema za bitku, zapravo u svojoj srži govori o - ahimsi. 

Nenasilje se smatra najuzvišenijim načelom, koje izvire iz naše božanske prirode. 

Iako Krišna potiče Arjunu da ide u bitku, jer je to njegova dužnost, on u tom boju nema ulogu ubojice. Ta je bitka samo način da Arjuna prevlada svoje ljudske slabosti kako bi se mogao uzdići do duhovne razine. 

Poruka Bhagavad-gite je da trebate svladati svoje unutarnje neprijatelje, poput ega, bijesa, ljutnje, požude, vezanosti, posesivnosti, kako biste mogli istinski živjeti načelo ahimse u svakodnevnom životu.