Najbolja zaštita od gripe: Vakcinacija, redovno pranje ruku i uzimanje vitamina C

Ilustracija: Shutterstock

Dolaskom hladnijih dana ljudi postaju podložniji obolijevanju od prehlade i gripe, zbog čega su domovi zdravlja širom naše zemlje sve puniji. Pored brojnih lijekova i vakcinacije, najvažnija je zaštita od bolesti kod kuće.

Ljekari iz sarajevskih domova zdravlja na početku razgovora pojašnjavaju nam kako se prehlada i gripa obično javljaju u jesen. Naglašavaju kako je vrlo važno znati da prehlada i gripa nisu ista bolest, s obzirom da ih ljudi često pogrešno identificiraju.







style="box-sizing: border-box; outline: 0px;" />"Razlika je u uzročniku pa samim tim i u toku i težini oboljenja, kao i načinu liječenja. Prehlada je infekcija gornjih disajnih puteva uzrokovana virusima, najčešće blagog toka i trajanja do sedam dana. Javlja se obično u jesen i zimu, zbog hladnijeg vremena i nižih temperatura, naročito u jutarnjim satima i često zatvorenim prostorima i ustanovama, što olakšava širenje uzročnika bolesti kroz udisanje zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe, direktnim dodirom ili preko inficiranih predmeta. Prehladu karakterišu simptomi poput hunjavice, sekreta iz nosa, blagog kašlja i blago povišene temperature, najviše do 38 stepeni. Pojava simptoma je obično postepena", kazala nam je Nataša Trifunović, specijalista porodične medicine.

Ne uzimati antibiotike 'za svaki slučaj'

Ona potom dodaje kako je gripa teži oblik infekcije koju karakteriše nagli početak i pojava simptoma poput slabosti, znatno povišene temperature, bolova u mišićima, umora, glavobolje, suhog kašlja... Gripa kao teže virusno oboljenje ima i duži tok sa češćim komplikacijama, a samim tim je i oporavak dugotrajniji nego kod prehlade.

"Osnovni princip liječenja nekompliciranih slučajeva prehlade je samo simptomatsko liječenje kroz odmor, uzimanje dosta tečnosti, toplih napitaka, vitamina C i primjena nekih lijekova koji olakšavaju simptome, kao što su paracetamol, acetilsalicilna kiselina ili njihova kombinacija sa sastojcima koji se zovu dekongestivi, a osnovno djelovanje im je zapravo smanjenje otoka nosne sluznice i smanjenje sekrecije iz nosa. Ovi lijekovi se koriste ograničeno vrijeme, od tri do pet dana, bez obzira na to da li se uzimaju u vidu tableta, praška za otapanje ili kapi za nos", pojasnila nam je Trifunović.

Ističe kako je veoma važno naglasiti da se u liječenju prehlade i gripe ne koriste antibiotici, jer oni nemaju utjecaj na viruse.

"Antibiotici se uključuju samo kada ljekar procijeni da je došlo do bakterijske komplikacije kao što su upala sinusa, upala srednjeg uha ili upala pluća. Korištenje antibiotika 'za svaki slučaj' i preventivno je potpuno pogrešno i neće spriječiti sekundarne bakterijske infekcije", rekla nam je Trifunović.

Najjednostavniji i najdjelotvorniji način sprečavanja virusnih infekcija je pranje ruku, podsjećaju ljekari. Redovno konzumiranje vitamina C je na drugom mjestu.

"Osobe s virusnom infekcijom, bilo da se radi o prehladi ili gripi, trebaju uvijek kihati ili kašljati u papirnatu maramicu. Ako je moguće, treba izbjegavati bliske i duže kontakte s inficiranim osobama. Čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom koje ubija viruse moglo bi pomoći u sprečavanju širenja infekcije, budući da virusi mogu opstati izvan organizma i do tri sata. Veoma važno je redovno i često provjetravanje prostorija jer se time smanjuje koncetracija uzročnika u zraku unutar prostorija", savjetuju ljekari.

Gripa kao ozbiljnije oboljenje, kaže Trifunović, može se prevenirati i vakcinisanjem. 

Vakcinacija najefikasnija

Glasnogovornik JU Dom zdravlja KS Arman Šarkić govori nam kako je struka već decenijama jednoglasnog zaključka da je je vakcinacija najefikasnije sredstvo u borbi protiv gripe.

"Jedno vrijeme smo imali bojkot tih vakcina jer ljudi nisu bili educirani pa su putem interneta širili dezinformacije. Takoreći, doktor Google nam se umiješao u posao. Posljednje dvije godine opet nam se vratilo povjerenje, na obostrano zadovoljstvo. Tako nam pacijenti dolaze u većem broju nego što je to bio slučaj prije šest-sedam godina. Rizične grupe stanovnika nam dolaze u najvećem







broju na vakcinisanje. Širok je dijapazon rizičnih grupa, ali važno je napomenuti da i osobe koje ne spadaju u ove grupe mogu doći na vakcinisanje. Svake godine ostane nam doza za vakcinaciju protiv gripe, ali bolje je i to nego da smo u deficitu", kazao nam je Šarkić.

Preporuka ljekara jeste da se provodi vakcinacija svih osoba starijih od 65 godina, bolesnika s hroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim oboljenjima, osoba s dijabetesom te osoba koje su profesionalno izložene riziku od obolijevanja. U rizične grupe stanovništva spadaju penzioneri, RVI, civilne žrtve rata, uposlenici u javnom gradskom saobraćaju, zdravstveni i prosvjetni radnici, novinari i mnogi drugi.

"Vakcinacija se provodi u jesen, nekoliko mjeseci, a najmanje dvije sedmice prije moguće pojave epidemije gripe, kako bi se na vrijeme stekao imunitet na sezonski virus gripe", kazala nam je na kraju liječnica specijalista porodične medicine Nataša Trifunović.

Građani u BiH koji se žele vakcinisati moći će to uraditi uskoro i tako spremno dočekati sezonu virusa i gripa. Ljekari tvrde kako su organizmu potrebne dvije sedmice kako bi stvorio zaštitu. 

Međutim, iako se svake godine u domovima zdravlja u našoj zemlji nabavljaju besplatne vakcine, sve je manji broj građana koji posežu za vakcinacijom. Naprimjer, prošle godine domovi zdravlja u Kantonu Sarajevo dobili su 7.000 vakcina protiv gripe, dok je Zavodu za javno zdravstvo KS distribuirano 1.000 doza.